Svedoče nam poljoprivrednici: U dilemi smo, presejavati ili ne?

Usled kasnijeg nicanja pšenice na poljima u Vojvodini, mnogi poljoprivrednici razmatraju mogućnost presejavanja useva pod žitom. Zbog veoma suvog zemljišta tokom jeseni, uljana repica na mnogim parcelama nije ni nikla. Poljoprivrednici u Kikindi uskoro bi trebalo da započnu tretiranje i zaštitu od bolesti na ozimim usevima, pre svega pšenici.

Veoma suvo vreme tokom jeseni i gotovo tri i po meseca bez kiše doprineli su slabom razvijanju hlebnog zrna koje je u decembru, kada je trebalo da bude u fazi bokorenja, tek počelo da klija. To je napravilo velike probleme kikindskim paorima koji su čak u dilemi da li da preseju određene parcele i zemljište pripreme za prolećnu sezonu.

”Pšenica je nikla, u početnoj fazi je bokorenja. Ne znam šta bi bilo pametno da se uradi. U narednom periodu biće još padavina, a mi ni sada ne možemo da mehanizacijom uđemo u njive, iako je vreme da reagujemo prihranom”, kaže Branislav Kockar, poljoprivrednik iz Kikinde.

Nije bilo samo problema na poljima pod pšenicom. Zbog pojave bolesti na parcelama pod šećernom repom prošle godine, mnogi ratari su sada oprezniji sa kraljicom polja, tako da će se pod slatkim korenom na severu Banata ove sezone naći znatno manje površina.

”Sejem šećernu repu više od 50 godina i sve što sam izgradio, bilo je zahvaljujući repi. Međutim, protekle godine imali svo velikih problema sa njom zbog bolesti i na 80 jutara uspeo sam da proizvedem samo polovinu”, kaže Petar Latinović, poljoprivrednik iz Banatskog Velikog Sela.

Pšenica je još uvek prilično slaba, tako da je neophodno da se u narednom periodu pospeši njen rast. Stručnjaci savetuju da je neophodna primena biostimulatora, pogotovo dok je žito u ranoj fazi razvića.

”Potrebno je pšenicu u sadašnjem stanju tretirati biostimulatorima jer smo svedoci da je pšenica zakasnila u porastu čak dva meseca. Kasnila je u samom startu, a kasnije je ponikla. Dakle, potrebno je pšenici dati malo hrane”, objašnjava Dragan Hrnjak iz ”Galenike fitofarmacija”.

Koliko je jesenja setva bila završena u otežanim uslovima, dobro znaju i proizvođači uljane repice, koja se na vojvođanskim poljima našla na preko 35.000 hektara.

”Uljana repica je prošla još gore nego pšenica jer joj je seme sitnije i neotpornije. Tokom jeseni je došlo do provociranja nicanja, ali je vreme bilo jako suvo i prve kiše počele su tek sredinom novembra, tako da na nekim parcelama nije ni došlo do nicanja”, ističe Robert Nemeš iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad.

Naredni period biće odlučujući za proizvodnu godinu. Na paorima je da pravilnim odabirom sortimenta, imajući u vidu vremenske uslove, naprave pravi izbor i spremno započnu prolećnu sezonu.

Izvor: RTV

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *