Jubilarni 25. Međunarodni festival poezije Putevi klasja završnica Dana Uzdina

Obeležavanje Dana Uzdina počelo je izložbom umetničke fotografije, u nastavku ljubitelji umetnosti mogli su da posete izložbe, promocije knjiga kao i druge kulturne manifestacije. Međunardoni festival poezije Putevi klasja, bio je završna manifestacija dana Uzdina. Među pesnicima koji su gostovali u Uzdinu bilo je i onih iz Rumunije i Makedonije, tačnije Skoplja, takođe su bili pesnici iz istočne Srbije. Festival je organizovan po 25. put.

Anišoara Caran, koordinatorka pri Odboru za obrazovanje Nacionalnog saveta rumunske nacionalne manjine otvorila je festival poezije, a posebno, generlani konzul Rumunske nacionalne manjine u Vršcu Georgije Dinu, obratio se prisutnima.

Prisutni pesnici nisu krili zadovoljstvo što su imali prilike da uživaju u poeziji, stvaranju i razmeni iskustava.

Slavodobtinik ovogodišnjeg festivala je kulturni bard iz Rumunije Grigore Reše, profesor iz Bukurešta. Nagradu Trajanov most dobilo je četvoro pesnika iz Rumunije, Makedonije, ali i iz Noog Sada. Dodeljene su i ostale tradicionalne nagrade, a povodom srebrnog održavanja festivala poezije Putevi klasja biće štampano izdanje Antologije 25 laureata Festivala poezije Putevi klasja. Iz Moladvije, Nemačke, Ruminije i naše zemlje biće štampani radovi, a veliki broj pesnika činiće jedinstven pesnički venac.

Planirano je i obavljivanje treće po redu fotomonografije Uzdina autora Marie Elene Barbu i predsednika Tibiskusa, Vasile Barbu. Pored pomenutih izdanja, pod pokroviteljstvom udruženja Tibiskus, izaći će i knjiga pesama velikog pesnika Vasilea Tarcanua iz Ukrajine. Pesme su prevedene na srpski jezik, a naslov zbirke je Očevi, snovi, majko.

Pored brojinih kulturnih aktivnosti, čak 16 manifestacija, održane su i izložbe pod nazivom Uzdin koga više nema i Maslinici Grčke, a sve u periodu od 7. do 28 jula.

Istakao je predsednik Književno-umetničkog društva Tibiskus da jubilarni Dani Uzdina imaju za zadatak očuvanje kulturne baštine Uzdina, podsticanje stvaralaštva na banatskom dijalektu rumunskog jezika i negovanje tradicije i folklora.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *