Sezona slava: Dani kada se Srbi zbližavaju sa svojim porodicama i kada je svaki gost jednako važan u ime sveca zaštitnika

Na današnji dan slave mnogi  domaćini u našoj opštini i obeležavaju Svetog Arhangela Mihajla.

Praznik porodice posvećen svetitelju zaštitniku domaćinstva, oblikovan u srednjem veku, postao je deo nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva. Najprepoznatljiviji običaj većine naših pravoslavnih porodica, ostati upamćena i kao „prvi upis“ Srbije na listu svetskog nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Centralni, hristijanizovani ritual podrazumeva paljenje sveće, molitvu i unakrsno presecanje, prelivanje vinom i lomljenje hleba odnosno slavskog kolača na četiri dela, što simbolizuje telo, krv i bestelesnu prirodu Hrista. Gozba, koja sledi nastavak je i sjedinjenje sa centralnim ritualom. Ona i za domaćina i za goste započinje uzimanjem zalogaja slavskog kolača i slavskog žita, potom otpijanjem gutljaja vina uz zdravicu, koja se izgovara za plodnost i blagostanje svih prisutnih, slavljenika i gostiju.

Tako se širi društveni krug u kome se slava prepoznaje kao simbol zajedništva i identiteta. Pozivanjem i učešćem rodbine, prijatelja i suseda u gozbenom ritualu, usklađuju se društveni status, različita etnička i religijska pripadnost učesnika i naglašava važnost svakog gosta.

Neradan dan

– Zakonski okvir, koji domaćinima za dan slave omogućava da ne rade, uz podršku medija koji povodom slava emituju ili pišu prigodne priloge, odražava opštedruštveni, pozitivan stav javnog mnjenja, što pospešuje očuvanje i održivi razvoj slave kao nematerijalnog nasleđa u Srbiji. 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *